Otvoreni "Ćorovićevi susreti pisaca"

Štampa PDF
Ocena korisnika: / 13
LošeNajbolje 

Akademija u čast Emira Kusturice, ovogodišnjeg dobitnika nagrade „Svetozar Ćorović“ za knjigu „Sto jada“, održana je sinoć u sklopu „Ćorovićevih susreta pisaca“ u bilećkom Domu kulture „Jevto Dedijer“, čime je ovo djelo proglašeno najboljom prozom napisanom između dva „Susreta“. Kusturica sebe naziva mladim piscem, bez obzira na to što, kako kaže, ima mnogo godina, a ističe da ova nagrada za njega ima posebnu težinu upravo zbog toga što je dobija na tlu sa koga potiče. "Kako vrijeme odmiče, ja sam sve bliže ovom podneblju, pa je utoliko moje zadovoljstvo veće. Za mene svaka nagrada znači neko čudo. Možda je tajna u tome što ja nikada, ama baš nijednu stvar nisam uradio misleći da ću dobiti nagradu...

Oni koji se danas bave umjetnošću uglavnom pokušavaju da dobiju nagradu, a ja se žrtvujem za to što radim, i, evo, večeras se dešava ono najljepše što čovjeku može da se desi, a to je da ono što radi bude priznato i da ljudi to vole. Jer u suštini, što bi rekao Markes, mi se svim ovim bavimo da bismo bili voljeni, a to je, izgleda, najteže. Velika je nagrada znati da tvoje viđenje svijeta postaje značajno" – naglasio je Kusturica.

Kaže da mu je književnost, u stvari, bliža od filma, jer oboje traže svoje vrijeme. Kako navodi, trebalo mu je 50 godina da bi shvatio da postoje teme koje su vrijedne onoga što je nekada čitao kod Isaka Babelja, Rejmonda Karvera, Matije Bećkovića, Laze Lazarevića i drugih naših velikih pisaca.

- Kad je neko jednom nogom u filmu, a drugom iskorači u književnost, njemu je mnogo lakše nego početnicima, jer su efekti emocionalnog dejstva koje umjetnost ostavlja na ljude, na primjer, meni mnogo bliži nego onima koji tek sklapaju svoje rečenice, a napraviti dobru rečenicu je vrlo teško – objašnjava on.

Hercegovinu smatra okvirom u kom se lakše i bolje djeluje nego bilo gdje drugo, a hercegovačku inteligenciju, kako navodi, doživljava življom od ičega drugog.

- Moj povratak ovdje, i fizički i duhovni, potvrda je da je moja želja da ono što je Dučić uradio u Trebinju, ja uradim u Višegradu i da budem između ta dva grada što češće. Nadam se da će mladi ljudi shvatiti da je veoma značajno da oni budu ti koji će reprezentovati ovaj kraj – dodaje Kusturica.

Akademiju je otvorio predsjednik bilećkog odbora Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ Nikola Asanović, pri čemu je izrazio zadovoljstvo zbog ovogodišnje odluke žirija da nagrade dodijeli baš Emiru Kusturici za knjigu „Sto jada“, kao i doktoru Slavenku Terziću za studiju „Drama jedne civilizacije“. On je poželio da ovogodišnji „Ćorovićevi susreti“ budu upamćeni po plodovima i po novim rezultatima.

Akademiju su uveličali i hor „Tribunija“ iz Trebinja, zatim profesor Milisav Sukonjica uz klavirsku pratnju Jelene Kovačević, te braća Radiša i Ratko Teofilović.

„Ćorovićevi sustreti pisaca“ trajaće još dva dana, a održavaju se u organizaciji SPKD „Prosvjeta“, pod pokroviteljstvom Opštine Bileća, Ministarstva prosvjete i kulture i Ministarstva nauke i tehnologije Republike Srpske.

Nagradu je režiseru uručio predsjednik žirija profesor Jovan Delić, koji je istakao da je Kusturica pokazao zavidan književni talenat, čime je zajedno sa uspješnim režiserskim radom uobličio svoj umjetnički opus.

Žiri je u obrazloženju naveo da se knjiga Emira Kusturice izdvojila, jer nesumnjivo svjedoči o privrženosti tradiciji živog hercegovačkog pripovijedanja, te što trivijalne životne okolnosti iz prohujalih vremena izuzetno uspješno oživljava iskustvima jedne poznate filmske škole.

“Tako je život jedne sredine, zahvaljujući naročitoj tehnici montaže atrakcije, umjetnički učinjen zanimljivijim i tematski je oplemenjen“, navodi se u obrazloženju žirija.

Zahvaljujućui na ovom prestižnom priznanju, Kusturica je rekao da je to veliko iznenađenje za njega i da mu je posebna čast i radost što je to priznanje dobio u Hercegovini.

“Kada bi me neko pitao šta sam osim srpske pripadnosti, teritorijalno bi to sigurno bio Hercegovac”, rekao je Kusturica, koji je odlučio da novčani iznos nagrade od 4.000 KM bude dodijeljen socijalno-ugroženim porodicama u Bileći.

On je istakao da je predodređen da radi i da kao rezultat tog rada vrlo često dolaze nagrade za koje nikad nije ni pretpostavio da će ih dobiti.

“Utoliko je i moja ideja o pisanju bila amaterska, postepeno se pretvara u nešto što ću da radim sve više i više, zato što je književnost, rekao bih, najdirektnija i najaktivnija umjetnost koja mi, kako vrijeme prolazi, sve više i više odgovara”, rekao je Kusturica.

On je istakao da nagrada koju su dobili Matija Bećković, Dragoslav Mihajlović i svi veliki srpski pisci potvrđuje da je na dobrom putu.

“Postoji emocionalno dejstvo umjetnosti, koje je mnogo jače od događaja i pripovijedanja na filmu i literaturi, jer živimo u vremenu u kome je, čini se, sve promijenjeno”, rekao je Kusturica.

Na svečanoj Akademiji “Srpska proza danas” obratio se i načelnik opštine Bileća Miljan Aleksić, koji je rekao da je posebna čast da nagrada “Svetozar Ćorović” odlazi u ruke čovjeku koji je porijeklom iz Hercegovine.

Predsjednik Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” iz Bileće Nikola Asanović rekao je da ga posebno raduje što je Kusturica ovogodišnji laureat nagrade “Svetozar Ćorović”, jer je riječ o izuzetno poznatoj ličnosti, velikom umjetniku i neimaru.

“Ovo je njegova druga knjiga koja je skrenula pažnju na sebe”, rekao je Asanović i dodao da je posebna radost jer je Kusturica porijeklom iz Bileće.

Čestitke laureatu uputio je i predsjednik Srpskog prosvjetnog i kulturnog društvo “Prosvjeta” Slobodan Savić.

Svečanoj akademiji prisustvovali su potpredsjednik Republike Srpske Emil Vlajki i pomoćnik ministra za kulturu Srpske Irena Soldat Vujanović.

U kulturno-umjetničkom dijelu programu nastupili su braća Teofilović i hor “Tribunia” iz Trebinja.

Izvor: SRNA/mojahercegovina

Komentarišite vijest