...ali je i takva odavno postala poznata i nadaleko se pro?ula po svojoj ljepoti.
Kako i ne bi kad je njena, ni?im zaga?ena, voda bistra kao suza, a tokom cijelog toka, bez bilo kakve bojazni, može da se pije zimi i ljeti. Istina, ljeti se u donjem dijelu toka zagrije, ali je i tada bistra kao hercegova?ka ljuta lozova rakija i za pi?e je ?ak i na samom uš?u u jamu Ponikvu.
Nekada su njeno izvorište krasili mlinovi, ?iji su vlasnici bili Ili?i, Vujovi?i, Pešikani... a žito se dogonilo sa raznih strana, ?ak i iz sela udaljenih i po 30 kilometara. Tu su vlasnici žita znali i da preno?e ?ekaju?i da do?u na red, a ispred mlinica bi, pri?aju, redovno bilo zavezano na desetine konja, magaradi i mazga. Danas su od mlinica ostale samo zidine nad koje su se nadvile grane vrba i drugog drve?a, ali i pri?a o nekadašnjim vremenima. Prema jednoj od tih pri?a endemi?na riblja vrsta gaovica iz Vrijeke završavala je na trpezama bogatih i stigla ?ak daleko do Stambola grada i sultana svijetloga.
 |
Elem,
prema toj pri?i, putovali Hercegovinom, uzduž i poprijeko, turski
putopisci, vojskovo?e, ajani i drugi emisari, pa probali i ?uvenu ribu
gaovicu. Probali i uvjerili se u njen kvalitet i istinitost tvrdnji da
ona podmla?uje i sve ispri?ali i sultanu, pa i on poželio da je proba.
Kažu da su gaovicu u Stambol slali nakon sušenja, ali i svježu. A da se
ne bi pokvarila na tako dugom putu zavijali su je u liš?e jasena i
smokve, u kome bi ona sa?uvala sva svoja afrodizija?ka i druga
svojstva.
- Gaovica živi u pe?inama i jamama, odnosno podzemnim vodama, a na
površinu izlazi u jesen i rano prolje?e kada nabujaju podzemne vode, a
tada se i lovi. Rije? je o sitnoj ribi dugoj u prosjeku oko desetak
centimetara, ili još manje, ali izvanrednog ukusa.
Rijeka Vrijeka obiluje i drugim vrstama životinjskog i biljnog svijeta.
Tu je i pastrmka poto?arka, zatim rije?ni rakovi, pa vidre i brojne
pti?ije vrste koje se kite oko rijeke i u cijelom Dabarskom polju.
Nigdje riba brže ne raste i napreduje kao u Vrijeci, a izvanredan
prirast bilježi zbog obilja hrane.
Ubacivali smo i kalifornijsku pastrmku, ali ona tu može da se zadrži
dvije ili najviše tri godine. ?im doraste do mrijesta zauvijek nestane
kao da ni postojala nije. Najprije smo se pitali o ?emu je rije? dok
nismo utvrdili da nije poslušala svoj iskonski instinkt i otišla
nizvodno, kroz jame, pe?ine i vodene podzemne kanale i završila u
Bile?kom jezeru, ili možda u rijeci Bregavi, jer ko ?e sve znati gdje
se vode Vrijeke, poslije poniranja u Ponikvu, ponovo pojavljuju na
površini zemlje - pri?a Zoran Vujovi?, koji je ribo?uvar
Sportsko-ribolovnog društva "Bile?a" iz istoimenog grada.
A to društvo gazduje vodama Vrijeke, pa su posljednjih godina puno
u?inili ne samo da je poribe i zaštite od krivolovaca nego i da
uljepšaju njene obale. Tako redovno ?iste, sijeku šiblje i na drugi
na?in uljepšavaju obale ponornice, na kojoj su napravili i dva drvena
mosti?a, za svoje potrebe, ali i da bi služili mještanima Bijeljana i
drugim selima na obodu Dabarskog polja, znatno manje stanovnika nego
nekada, ali i oni što su preostali znaju puno toga da ispri?aju o
ponornici Vrijeci jer svaki njen vrutak krije po jedno kazivanje.
Ima još jedna specifi?nost za ovu krašku ljepoticu jer je ljudi koji
žive uz dio gdje ona izvire zovu Vrijeka, dok je u drugim dijelovima
bile?kog kraja zovu Vrioka. Oba naziva su ta?na, a narod koristi onaj
na koji je navikao.
Oko
rijeke Vrijeke prostire se na sve strane bogato lovište. A u njemu
vukova, divljih svinja, srna i druge sitnije divlja?i ne nedostaje.
Neko od spretnih lovaca ubio je nedavno i dvije lisice, ali kako
lisi?iju kožu, koja je nekada bila na cijeni, više niko ne otkupljuje
ostavio ih je u susjednom Divinu na vidnom mjestu, da ih gleda svako ko
prolazi putnim pravcem Bile?a-Berkovi?i. Na isti na?in je završio i
jedan jastreb kokošar, neka se zna da više ne?e u kokoši i da je rije?
o izuzetno bogatom lovištu.
U
prostranom kraškom Dabarskom polju ima blizu ?etiri hiljade hektara
najplodnije zemlje. Ranijih godina cjelokupno to polje u jesen, zimu i
prolje?e pretvaralo bi se u ogromno jezero. Nabujala Vrijeka, po?ne da
vra?a vodu nazad iz prezasi?enog podzemlja, pa sve poplavi. Voda se na
Dabarskom polju znala da zadrži i po nekoliko mjeseci. Probojem tunela
Fatni?ko polje - Bile?ko jezero i nešto ranije Dabarsko polje -
Fatni?ko polje poplave su postale prošlost. Ali nije baš i da su sasvim
iš?ezle, pa se ?eka da budu završeni još neki radovi u okviru projekta
Gornji horizonti i da se tek onda krene sa intenzivnom poljoprivrednom
proizvodnjom u ta dva polja.
Komentarišite vijest
Facebook