Babić: Najvažnije je oporavljanje privrede

Štampa PDF
Ocena korisnika: / 19
LošeNajbolje 

Punjenje budžeta Opštine Bileća, koji je za 2011. godinu planiran u iznosu od 7,6 miliona maraka, za oko šest procenata veće je od planiranog. Načelnik opštine Bileća, Dragan Babić, kaže da će zahvaljujući tome, do kraja godine biti završeno mnogo kapitalnih investicija, od kojih je najvažnija izgradnja prečišćivača otpadnih voda.

 - Predviđeno je i asfaltiranje nekoliko ulica, izgradnja spomen-sobe, uređenje galerije, uređenje parka...

Do sada smo mnogo uložili u sanaciju saobraćajnica, nasipanje lokalnih i makadamskih puteva, čišćenje divljih deponija - rekao je Babić.

FOKUS: Koliko će od planiranih radova biti završeno do kraja ovogodišnje građevinske sezone?

BABIĆ: Sve ide određenom dinamikom. Mislim da ćemo u potpunosti ispuniti investicioni program koji je usvojen u martu ove godine. U dva ili tri slučaja, gdje nisu riješeni imovinski odnosi i gdje nismo u mogućnosti da izdamo građevinsku dozvolu i drugu dokumentaciju, moraćemo odstupiti od planiranih radova, ali takvih nema mnogo.



FOKUS: Većina lokalnih zajednica u Republici Srpskoj muči muku s velikim brojem nezaposlenih. Kakva je situacija u Bileći?

BABIĆ: Na području naše opštine je mnogo nezaposlenih, prvenstveno zbog toga što su u 2009. i 2010. godini, sve fabrike koje su prije rata bile okosnica razvoja Bileće, otišle u stečaj. Svi radnici iz tih fabrika, prema zakonu su se morali prijaviti Zavodu za zapošljavanje. Na Zavodu se danas nalazi oko 2.400 ljudi, što je za našu opštinu zaista mnogo. Opština čini sve kako bi pronašli investitore i pokrenuli proizvodnju u preduzećima koja su u stečaju. Na dobrom putu smo da se to ostvari. Imao sam dosta razgovora, dosta obećanja o pokretanju tih preduzeća. Proizvodnja neće biti u obimu u kojem je bila prije rata, ali će se raditi na tome da se pogon po pogon pušta u proizvodnju. Kada je u pitanju preduzeće "Bilećanka", u razgovorima sam s jednom italijanskom firmom koja proizvodi čamce i glisere. Veoma je izgledno da će oni dio proizvodnje prebaciti baš ovdje u Bileću.



FOKUS: Koliko bi većem zapošljavanju doprinijela realizacija projekta "Gornji horizonti", koji podrazumijeva i gradnju hidrocentrala?

BABIĆ: Značilo bi mnogo! To je projekat od kapitalnog značaja za cijelu Hercegovinu, a pogotovo za Trebinje, Bileću i Nevesinje. Veliki broj ljudi bi bio zaposlen na tim građevinama. Gradnja bi trajala nekoliko godina što bi sigurno predstavljalo svojevrsnu dobit za sam grad.



FOKUS: U kojoj mjeri ova lokalna zajednica ulaže u mlade?

BABIĆ: Pokušavamo da nađemo odgovarajuća radna mjesta, što je za svakog mladog čovjeka najvažnije. Bileća je opština koja u RS najviše izdvaja za stipendije studentima. U 2011. godini za tu namjenu smo izdvojili 350.000 KM za 342 studenta. Njihova obaveza kada završe fakultet jeste to da se jave u opštinu i ako postoji odgovarajuće mjesto da se rasporede u jedinice lokalne samouprave ili u nekom preduzeću.



FOKUS: Podstiče li opština razvoj poljoprivrede?

BABIĆ: U budžetu Opštine Bileća postoji grant koji se izdvaja za podsticaj u poljoprivredi, a prije svega se odnosi na proizvodnju mlijeka. Ovdje imamo Mljekaru "Pađeni" koja odlično funkcioniše. Mnogi ljudi u selu sarađuju s tom mljekarom i oni su registrovani u udruženju poljoprivrednika. Na godišnjem nivou se za taj podsticaj izdvaja 55.000 maraka.



FOKUS: Početkom sedmice u Bileći su boravili predstavnici Svjetske banke. Kakvi su utisci?

BABIĆ: U izgradnju kolektora Svjetska banka je uložila 1.350.000. Došli su u obilazak objekta, da vide kako je to urađeno i kako funkcioniše. Bili su prezadovoljni, jer je riječ o jednom od najsavremenijih prečistača na Balkanu. Razgovarali smo o nastavku saradnje, prečistač je urađen, sada idemo u kolektorski dio i izradu kanala koji dovode padavinsku i fekalnu kanalizaciju do postrojenja. Tender za to će biti raspisan do kraja godine, a radovi bi trebalo da počnu iduće godine. Razgovarali smo i o trećoj fazi projekta. U Bileći je 50 odsto kapaciteta priključeno na kanalizaciju, a ostalo su septičke jame. Treća faza bi podrazumijevala kompletno priključenje na kanalizacionu mrežu većeg dijela grada.

B. GAGULA / Fokus

Komentarišite vijest