HE na Bilećkom jezeru Crnoj Gori donosi i struju i vodu

Štampa PDF
Ocena korisnika: / 0
LošeNajbolje 

Crna Gora, nakon 25 godina, kreće u žestoku kampanju izgradnje nove velike elektrane. To je, kako je pokazalo dvomjesečno istraživanje "Vijesti", hidrocentrala "Boka".

 Dosadašnji proračuni pokazali su da bi ta elektrana trebalo da proizvodi 1,3 milijarde kilovat-sati godišnje (ovgodišnji uvoz bez KAP-a), što bi pokrilo gotovo čitav deficit, ali i da obezbijedi vodu za sve gradove Boke Kotorske, primorje, druge crnogorske regije i za izvoz. Voda će cijevima i tunelima iz Bilećkog jezera biti dovedena u zaleđe Risna, a agregati će biti instalirani u podzemnoj mašinskoj hali, pišu podgoričke Vijesti..

 

 
Odluka bi preliminarno mogal biti donesena na stastanku koji bi za nekoliko dana trebao biti održan u Banjaluci kada će razgovarati čelnici resornih ministarstava i elektroprivreda Crne Gore i Republike Srpske kazao je izvršni direktor EPCG Srđan Kovačević.

On je izrazio nadu da će na sastanku u RS biti postignut "zadovoljavajući dogovor i donijete konkretne odluke".Razgovaraćemo, pored ostalog, o tome kojim potencijalom vode Bilećkog jezera raspolaže Crna Gora, a kojim dijelom Republika Srpska - rekao je Kovačević. On je podsjetio da stručni timovi u EPCG već neko vrijeme razmatraju mogućnosti na projektima izgradnje novih proizvodnih objekata na Morači, Komarnici i Pivi, ali da je "Boka" sada najzanimljivija.

Crnogorski privrednici decenijama su pokušavali da se dogovore sa kolegama iz BiH za naknadu po osnovu korišćenja vode Bilećkog jezera čijih 40 odsto površine i 28 odsto kubikaže, leži u opštini Nikšić. Tu vodu više od 60 godina koriste hidrocentrale "Trebinje 1" i "Trebinje 2" u RS, "Dubrovnik" u Hrvatskoj i "Čapljina" u Federaciji BiH. Godišnje proizvode 2,7 milijardi kWh, što odgovara količini od preko 90 odsto crnogorske proizvodnje. Crnogorski zahtjev, budući da je u vrijeme zajedničke SFRJ data saglasnost, odbijan je kao nerealan, a u jednom od posljednjih odgovora iz BiH rečeno je da bi to bio "svjetski presedan" u toj oblasti.

Vojin Đukanović, član Odbora direktora EPCG, kazao je da "nije korektno od BiH i Hrvatske što taj problem nije ranije riješen", ali da je "dogovor bolje rješenje od dugotrajne međunarodne arbitraže", pišu crnogorske Vijesti.

Gradnja "Boke" mogla bi biti iznuđeno rješenje, ali se plašim da RS pokretanjem tog pitanja želi samo da poboljša pregovaračke pozicije sa Hrvatskom oko Bilećkog jezera. Ukoliko su namjere ozbiljne, mora se ozbiljno pristupiti. Crna Gora nesporno ima pravo na korišćenje Bilećkog jezera i ostaje da se sve dobro proračuna. Suština je da Vlada brzo mora donositi odluke kako eliminisati deficit- rekao je Đukanović i dodao da će o tom projektu razgovorati i premijeri Željko Šturanović i Milorad Dodik.

Priča je krenula u julu, kada je objavljen tender za izradu Idejnog rješenja za korišćenje vode Bilećkog jezera. Ministarstvo za ekonomski razvoj nedavno je objavilo da je prihvaćena ponuda beogradskog "Energoprojekt - Hidroinženjeringa" (82.500 eura) za Idejno rješenje izgradnje hidroelektrane "Boka". Profesor dr Milo Mrkić, koji je aktuelizovao mogućnost izgradnje HE "Boka" ljetos je na naučnom skupu u Trebinju podsjetio da je Elektroprivreda RS uradila projekat za izradu studije o višenamjenskom iskorišćavanju vode hidrosistema Trebišnjice u pravcu Boke Kotorske. Ranije su razmatrani planovi prevođenja voda iz Bilećkog jezera u Grahovsko, pa tunelom do centrale u Risnu, da se dio prevede u Slano jezero za potrebe HE "Perućica".

Energetska vrijednost Bilećkog jezera iznosi 1013,2 gigavata, čitav prostor karakterišu velike količine padavina, od 2.000 do 5.000 milimetara godišnje, a orjenski masiv čak do 8.000. Gradnja "Boke" trajala bi pet godina, koštala 250 miliona eura, a u vodosnabdijevanje treba uložiti 45 miliona. Gradnjom ne bi bio ugrožen sliv Trebišnjice jer mnogo vode inače odlazi u nepovrat, što potvrđuje i stari plan BiH o gradnji sistema od sedam elektrana na tom prostoru.Ukoliko dođe do dogovora sa RS, u šta svi vjeruju, EPCG ima spreman plan obezbjeđivanja kapitala, sa varijantama od dokapitalizacije od stranih investitora, do mogućnosti gradnje sopstvenim sredstvima i kombinacije sa kreditima. Radna verzija tog plana uskoro će biti dostavljena Vladi.

Vojin Đukanović, dugogodišnji privrednik i bivši ministar privrede, priznao je da se "niko u Evropi kao Crna Gora" nije gore ponio prema smanjenju deficita, da "dugo nije imala snage da gradi veliku elektranu", te da je raspadom SFRJ spriječena izgradnja "Buk - Bijele" kada je već bio obezbijeđen kredit Svjetske banke.

Kasnije, kada smo mogli to da uradimo, došlo je do nerazumne hajke NVO i donošenja, po mom mišljenju, nerazumne Deklaracije. Ali, ona je obavezujuća i tek će druge generacije to morati da ispravljaju. Kad god se pomene iskorišćavanje hidropotencijala, javljaju se tobožnji zaštitnici prirode, dok država nema struje. Samo stanovništvo je u posljednjih 10 godina za 800 miliona kilovat-sati povećalo potrošnju. Prostornim planom i drugim dokumentima moramo ostaviti prostor drugim generacijama da grade gdje je god moguće. Nema opstanka Crne Gore ukoliko se ne riješi deficit struje" kazao je Đukanović. On je naveo da bi izgradnja Drugog bloka TE "Pljevlja" i HE "Kruševo" (u zamjenu za saglasnost Crne Gore za manje podizanje brane "Buk - Bijela" i neznatno potapanje Pive i Tare), mogla skoro pokriti deficit.

Komentarišite vijest