Obilježeno 110 god. od osnivanja "Prosvjete"

Štampa PDF
Ocena korisnika: / 4
LošeNajbolje 

Svečanom akademijom na kojoj su uručena najviša priznanja Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ najzaslužnijim ličnostima za doprinos razvoju ovog društva, večeras u Bileći završena je manifestacija obilježavanja 110 godina postojanja „Prosvjete“.

Besjedeći o značaju „Prosvjete“ i o utemeljivačima ovog kulturnog društva, akademik Matija Bećković istakao je da je program „Prosvjete“ i danas onaj koji je imala kada je osnovana...


„`Prosvjeta` je osnovana da širi srpsku nacionalnu misao, da služi nauci, kulturi, da podupire privredno uzdizanje Srba, da školuje đake, izdaje knjige, otvara čitaonice i biblioteke", rekao je Bećković i dodao da je u razvoju „Prosvjete“ od prvog dana učestvovala plejada velikana kojima su se pridružili najistaknutiji kulturni pregaoci čija se imena nikada ne smiju zaboraviti.

Ističući da bi se o „Prosvjeti“ i prosvećivanju trebalo govoriti dostojnije, produbljenije i složenije, Bećković je rekao da je odavno utvrđeno da je razvoj i procvat nemanjićke države povezan sa razvojem pismenosti i da bez pismenosti ne bi bilo ni Nemanje, ni Svetog Save, ni Srpske crkve niti srpske države.

„Jedan od zadataka `Prosvjete` je briga o ćiriličnom pismu, čija je azbuka sažeti univerzum, a svako slovo kulturni spomenik“, poručio je Bećković.

 

O dugogodišnjem radu "Prosvjete" i njegovom značaju za širenje nacionalnog srpskog identiteta govorili su akademici Rajko Petrov Nogo, Vojislav Maksimović, te predsjednik Glavnog odbora "Prosvjete" Dušan Jovanović i predsjendik Opštinskog odbora "Prosvjete" u Bileći Nikola Asanović.

Jovanović je podsjetio da su 1990. godine u Sarajevu ugledni srpski intelektualci, nakon 45 godina prekida, obnovili rad „Prosvjete“, te dodao da trenutno "Prosvjeta" ima 43 odbora u BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Beču, Kanadi, te da će se osnivati u svim zemljama gdje ima Srba.

„Želimo da u novim uslovima i metodama rada, primjereno sadašnjem vremenu, njegujemo istinske vrijednosti, svoj nacionalni identitet, kulturnu baštinu i da ih čuvamo“, rekao je Jovanović.

Spomenica, najviše priznanje Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva "Prosvjeta" dodijeljeno je predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, u znak poštovanja i zahvalnosti na zalaganju i za doporinos njegovanju prosvjete, kulture i duhovnosti srpske.

Ovo priznanje predsjedniku Srpske biće zvanično uručeno sutra u Bileći, na centralnoj proslavi Dana Vojske Republike Srpske.

"Prosvjetina" spomenica uručena je i akademiku profesoru Vojislavu Maksimoviću, obnovitelju i počasnom predsjedniku "Prosvjete", za njegov doprinost radu i ugledu društva.

Povelju "Prosvjete" Glavni odbor dodijelio je i načelnicima opština Gacko i Bileća Milanu Radmiloviću i Draganu Babiću, zaslužnim ličnostima što "Prosvjeta" ima počasno mjesto u ovim opštinama, ali i u cijeloj Hercegovini.

Priznanje za izuzetne rezultate dobio je Javni servis Radio-televizija Republike Srpske, koje je uručeno Draganu Davidovići, direktoru ove medijske kuće.

"Prosvjetino" priznanje dodijeljeno je i Ministarstvu provjete i kulture Srpske za pomoć i zasluge u njegovanju srpske kulture i duhovnosti. Ovo priznanje Ministarstvu će biti naknadno uručeno.

Obraćajući se u ime dobitnika priznanja, akademik Vojislav Maksimović rekao je da je u svom trajanju "Prosvjeta" bila glavna smjernica srpskog duhovnog prosvjetnog i stvaralačkog stremljenja, ali neuništiva odbrana kulturnog identiteta i nacionalne posebnosti u BiH.

Maksimović je istakao da su dobitnici nagrada samo sljedbenici ideja vrijednih utemeljivača „Prosvjete“, čija imena nisu zaboravljena u srpskoj kulturnoj istoriji i nacionalnom pamćenju.

Na akademiji je istaknuto da je "Prosvjeta" od osnivanja, između ostalog, organizovala tečajeve za opismenjavanje, osnovala više stotina biblioteka, štampala svoj kalendar, pokrenula listove, objavila je 213 naslova knjiga itd.

U kulturno-umjetničkom programu nastupili su eminentni pisci, kulturni stvaraoci, predstavnici istočnohercegovačkih opština, generali Vojske Republike Srpske, crkveni velikodostojnici, glumice LJiljana Blagojević i Jelena Trepetova-Kostić, te Zoran Kostić, etno grupa iz Nevesinja i hor iz Nikšića.

Svečanoj akademiji prethodili je otvaranje "Prosvjetine" galerije i svečana sjednica Glavnog odbora „Prosvjete“.

 

srna

Komentarišite vijest