Ćorovićevi susreti

Štampa PDF
Ocena korisnika: / 0
LošeNajbolje 

Nagrada "Svetozar Ćorović" za najbolje literarno djelo napisano na srpskom jeziku od proteklih do ovogodišnjih "Ćorovićevih susreta", koja je ove godine pripala Jovanu Raduloviću za djelo "Od Ognjene do Blage Marije", u subotu naveče u Bileći, na Večeri laureata, zbog spriječenosti autora da dođe na ove susrete, predata je književniku Radoslavu Bratiću.

Žiri, čiji je predsjednik Jovan Delić, a članovi Ljubiša Jeremić i Ranko Popović, u obrazloženju za nagradu je naveo da je Radulovićev roman izabran između više djela čiji su autori, između ostalih, Miroslav Toholj, Labud Dragić, Anđelko Anušić, Radovan Ždrale i drugi.

"Jovan Radulović u ovoj knjizi, s izuzetnom umjetničkom snagom, oživljava potresne i tragične događaje iz avgusta 1995. godine, kada je cio jedan srpski kraj, srpska Dalmacija, ostao bez Srba", ističe se u obrazloženju žirija...

Povelju i novčani dio nagrade koji su uručili Delić i Miladin Samardžić, načelnik opštine Bileća, Radoslav Bratić će u Beogradu naknadno predati Raduloviću, koji je, zbog bolesti spriječen da dođe u Bileću, ipak napisao besjedu za "Ćorovićeve susrete".

"Hoću da vjerujem da ova nagrada nije dodijeljena samo mojoj literarnoj vještini, što ne treba zanemariti, nego i iskrenosti pripovijedanja", stoji u njegovoj besjedi koju je pred bilećkom publikom pročitao Nikola Asanović, predsjednik Izvršnog odbora bilećke "Prosvjete".

Ističući da temu svoga romana, stradanje Srba u Dalmaciji, nikako nije mogao izbjeći, Radulović u svojoj besjedi kaže da bi bilo lijepo kada bi njegov prijatelj Radoslav Bratić u Kninu, Šibeniku ili Islamu Grčkom mogao primiti nagradu koja nosi ime Sime Matavulja ili Vladana Desnice, ali da je svjestan da od toga nema ništa.

"'Ćorovićeve susrete pisaca' i nagradu 'Svetozar Ćorović' treba sačuvati, a može se sačuvati samo ako se sačuva i ako postoji Republika Srpska", poručio je na kraju besjede Radulović.

Pisci su juče posjetili Mostar i manastir Žitomislić, a potom i Nevesinje i Gacko gdje su se susreli s učenicima i ljubiteljima pisane riječi.

 

"Ćorovićevi susreti" baštine tradiciju s kraja 19. i početka 20. vijeka, nastavljaju duh i miris mostarskog kulturnog kruga, izjavio je Igor Radojičić, predsjednik Narodne skupštine RS.

On je, otvarajući "Ćorovićeve susrete pisaca i istoričara", u petak u Bileći istakao da su se oko nekadašnjeg mostarskog kulturnog kluba okupljali velikani poput Šantića i Dučića, čiji stihovi se i danas čuju.

Radojičić je ovom prilikom podsjetio i na manje poznatog Svetozaraa Ćorovića, narodnog poslanika, koji je "bio izuzetno vješt u poslaničkim raspravama, autentični Hercegovac, vješt u govorništvu i borac za srpska prava u BiH".

On je dodao da "ovakav Ćorović i ovakav narod ne žele tutorstvo, što je samo u zadnjih stotinu godina srpski narod morao u više navrata i dokazivati i braniti se, te da su riječ, jezik, vjera i tradicija naša najbolja oružja za odbranu i borbu, ali i za budući napredak".

Jezik i vjera najbolja oružja

"Cijela Hercegovina bila je vječita inspiracija umjetnika, a naročito onih koji su se bavili pisanom riječju, zbog čega je prirodna stvar da upravo krševita Bileća ovih dana bude domaćin najboljim srpskim piscima", rekao je Milan Samardžić, načelnik opštine Bileća.

Jovan Kovačević, zamjenik načelnika opštine Gacko, gdje će se odvijati istorijski dio susreta, naglasio je da je Hercegovina, bogata istorijom, ugostila pisce i istoričare kako bi mlađe generacije upoznala sa srpskom prošlošću.

Manifestacija će se do nedjelje održavati u Bileći i Gacku, a programi susreta odvijaće se ove godine i u Trebinju, Nevesinju i Mostaru.

 

pripremio: Željko Duka

Komentarišite vijest