Gra?ani Republike Srpske u vrijeme sveopšte informatizacije svih sfera života, teško hvataju korak sa informati?ki razvijenim svijetom. Iako se svake godine pove?ava broj korisnika Interneta, a ra?unari prihvataju kao nezaobilazan inventar ku?a, stanova, škola, fakulteta i kafi?a, broj onih koji se zaista znaju njima koristiti u RS manji je nego u zemljama u okruženju.
Milijarde poslovnih ljudi, djece, nau?nika i onih u dokolici konektuju se na globalnu mrežu iz nebrojenih razloga. Više od milion stanovnika BiH, prema najnovijim istraživanjima, "svjetskom mrežom" najviše se koriste za komuniciranje preko ?eta, igranje igrica i skidanje i gledanje video-zapisa...
Istraživanje agencije za istraživanje tržišta "GFK" BiH, koje se provodi tre?u godinu zaredom, pokazalo je da globalnu mrežu najviše koristi populacija izme?u 15 i 24 godine, odnosno njih 72 odsto. Internetom se služi svaki tre?i gra?anin stariji od 15 godina. Prema podacima ove agencije Federacija BiH ima više korisnika Interneta nego Republika Srpska, odnosno 37 naspram 24 odsto, dok se Internet znatno više koristi u urbanim nego u ruralnim krajevima te više me?u muškarcima nego me?u ženama.
Srpska bilježi zna?ajne pomake u primjeni informacionih tehnologija u republi?koj upravi, lokalnoj samoupravi, zdravstvu, školstvu, obrazovanju, a informatizacija je osim gradova zahvatila i bogatija seoska podru?ja.
Da je poznavanje rada na ra?unaru preduslov ne samo za uklju?ivanje u svjetske informacijske tokove i povezivanje sa ljudima iz vaše neposredne blizine pokazuju i konkursi za zapošljavanje u kojima je glavni zahtjev, poslije odgovaraju?e diplome, poznavanje Microsoft Office paketa.
Korisnici Interneta
U Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK) BiH kažu da je od 1. jula 2008. godine u BiH bilo 296.588. korisnika Interenta, od toga je dial up korisnika bilo 176.214, a broadband 120.374 korisnika. Portparol RAK-a Amela Odobaši? kaže da u BiH trenutno ima 66 Internet provajdera.
- U 2007. godini RAK je na osnovu ankete me?u korisnika dozvola za pružanje Internet usluga (ISP) u Bosni i Hercegovini, dobio informaciju o broju Internet pretplatnika koji je tada iznosio 273.752 - kazala je Odobaši?.
Prema istraživanju dominantna vrsta Internet pristupa bio je dial-up (obuhvata dail-up i ISDN), koji su ?inili 69 posto ukupnog broja Internet pretplatnika. Drugu grupu ?inili su pretplatnici usluga širokopojasnog pristupa (broadband) kojih je u 2007. godini bilo 31 odsto. Od usluga u širokopojasnom pristupu, najviše je bio zastupljen ADSL Internet pristup, ?iji broj pretplatnika predstavlja 13,7 odsto ukupnog broja pretplatnika, dok su na drugom mjestu bili pretplatnici kablovskog Interneta 10,7 odsto.
- Polaze?i od definicije Me?unarodne unije za telekomunikacije (ITU) prema kojoj je Internet korisnik svaka osoba od 16 do 74 godine koja koristi Internet tokom godine, RAK procjenjuje da je u BiH u 2007. godini bilo 1.055.000 Internet korisnika, te da je stopa koriš?enosti Interneta u istoj godini iznosila 27,25 odsto - rekla je Odobaši?.
Od 122 zemlje u svijetu, BiH se prema koriš?enju informaciono–komunikacionih tehnologija nalazi na 89 mjestu. Od zemalja jugoisto?ne Evrope iza BiH samo su Albanija i Moldavija, podaci su Svjetskog ekonomskog foruma.
Kursevi ra?unara
Udruženje gra?ana "Marko Polo" organizuje kurseve ra?unara i stranih jezika. Kada je u pitanju kurs ra?unara, imaju dva stepena.
- Prvi stepen traje tri mjeseca i podrazumijeva Windows, Word i Power point, a drugi Excel i on traje dva mjeseca. Mjese?no se pla?a 40 maraka i ta dva stepena koštaju 200 maraka - istakla je tehni?ki sekretar Udruženja "Marko Polo" Aleksandra Savi?.
Ona je dodala da je starosna dob polaznika kurseva razli?ita, kao i to da za kurseve ra?unara slabo interesovanje.
- Polaznici kurseva pretežno su stariji ljudi, a ima i mla?ih od 12 do nekih 20 godina. To su uglavnom oni koji su radili na ra?unaru, ali im je bitno da imaju papir, jer sada kad konkurišu za posao uglavnom se to traži - istakla je Savi?eva i dodala da je ?injenica da je u RS sve više ljudi na društvenim mrežama, što je, kaže, pokazatelj da ipak nismo informati?ki nepismeno društvo.
- S druge strane, jezik je dosta povezan sa ra?unarom i sigurno je da bi trebali znati neke osnove kako bi se služili ra?unarom - kazala je Savi?eva.
Kada je u pitanju u?enje stranih jezika, dodala je, ima zainteresovanih i to su uglavnom ljudi do 40 godina, mada ima i onih preko 40 godina.
- Najstariji u?enik bio je 1931. godište i u?io je italijanski jezik - rekla je Savi?.
Data centar
Instaliranje Data centra, kako kažu u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, koji ?e upravljati informacionim tehnologijama u svim školama i na taj na?in omogu?iti pra?enje nastave on-lajn, dugoro?ni je plan ovog Ministarstva.
- Ve? su ura?ene pripreme za uvo?enje elektronskog dnevnika u sve osnovne i srednje škole u RS. Elektronski dnevnik ve? je u upotrebi u Osnovnoj školi "Ivo Andri?" u Banjoj Luci gdje nastavnici od avgusta ove godine u?enike ocjenjuju u elektronskom dnevniku. Ovakav na?in ocjenjivanja trebao bi uskoro da bude uveden i u Centru srednjih škola u Trebinju, Gimnaziji u Banjoj Luci, OŠ "Petar Petrovi? Njegoš" u Srebrenici, OŠ "Drini?" u Drini?u i podru?noj školi Podgrab-Pale - kazala je portparol Ministarstva prosvjete i kulture RS Spomenka Miljkovi?.
Planirano je, prema njenim rije?ima da se u škole u Srpskoj uvede nastava u multimedijalnom obliku, te je sa kompanijom "Lanako" pokrenut projekat informatizacije osnovnih i srednjih škola pod nazivom "Interenet u svim školama".
- Stru?ni tim Ministarstva prosvjete i kulture i "Lanaka" obišao je prošle godine sve škole u Republici Srpskoj i napravio bazu podataka o stanju i neophodnom ulaganjima u informati?ku opremu škola - objasnila je Miljkovi?eva.
Ona je istakla da ?e ovaj projekat trajati sve dok svaki u?enik u RS ne bude imao pristup Internetu u školi. U zavisnosti od broja u?enika, svaka škola ?e dobiti odre?eni broj informati?kih u?ionica. Kako ona isti?e, jedna informati?ka u?ionica opremljena sa 16 ra?unara, mrežnim štampa?em i pristupom Internetu, namijenjena je za 300 u?enika.
Ministarstvo prosvjete i kulture RS u saradnji sa banjolu?kom firmom "Mediamarket" pokrenulo je prošle godine akciju opremanja informati?kih kabineta u školama. U okviru ove akcije "Mediamarket" ?e pokloniti kompletnu ra?unarsku opremu školama za koje se utvrdi da im je to neophodno, a do sada je uru?eno petnaestak ra?unara školama u Srpskoj.
U Banjoj Luci je krajem 2008. godine potpisan Memorandum o razumijevanju izme?u Vlade Republike Srpske i kompanije "Majkrosoft" s ciljem pove?anja informati?ke pismenosti i koriš?enja savremenih tehnologija u obrazovanju. Memorandum su potpisali ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Anton Kasipovi? i generalni direktor "Majkrosofta" za BiH Lejla Zuki? - Krivdi?. Odobrena su i tri miliona maraka za informatizaciju na Univerzitetu u Banjoj Luci, a slijedi isto i za Univerzitet u Isto?nom Sarajevu.
Elektronski dnevnik
Direktor osnovne škole "Ivo Andri?" u Banjoj Luci Ljubomir Star?evi? rekao je da je informati?ko znanje nastavnika u njihovoj školi solidno, "a u?enika ?ak i odli?no". Ovo je ujedno i prva škola u RS u kojoj je uveden elektronski dnevnik.
- Uvo?enjem e-dnevnika kod nas je zaista pove?ana informati?ka pismenost. Ranije je bilo nedoumica da li ?e se saradnja sa roditeljima uvo?enjem ovog dnevnika poboljšati ili ne, me?utim sada, nakon vremena koje je prošlo od njegovog uvo?enja, možemo re?i da to nije smanjilo interes roditelja da do?u u školu i razgovaraju sa nastavnicima - kazao je Star?evi?.
Kada je u pitanju pismenost u RS, dodao je, danas u RS nema škole koja nema ra?unara.
-To je jako korisno, i smatram da su i nastavnici, bar za predmet informatika dovoljno obu?eni za rad. Ali, sigurno u nekim školama postoji potreba da se dodatno obu?e u informati?kom smislu, jer nemaju sve škole iste uslove - rekao je Star?evi?.
Zastarjeli nastavni programi
Direktor Agencije za informaciono društvo RS Sr?an Raj?evi? kaže da su naši nastavni planovi i programi vezani za informatiku prili?no zastarjeli.
- Kod nas pored klasi?ne obuke koja podrazumijeva Office paket i rad sa Windows-om još uvijek izu?avaju zastarjeli programski jezici, i zato se zalažemo za to da se nastavni plan i program modernizuje. Dakle, što se ti?e nastavnog plana i programa, kada je u pitanju informatika postoji problem jer je to najdinami?nija nauka od svih. Trendovi se veoma brzo mijenjaju i zato smatramo da Ministarstvo prosvjete i kulture RS treba da bude u trendu sa informati?kim dešavanjima i da svake godine vrši reviziju nastavnog plana i programa kako bi se oni mogli prilago?avati modernim trendovima - istakao je Raj?evi?.
Kada je u pitanju nastavni kadar, dodao je, ?injenica je da su profesori koji predaju informatiku uglavnom inženjeri elektrotehnike, te je upitno koliko oni imaju znanja i treba li im dodatna obuka.
- Tu je prili?no tmurna situacija, ali mislimo da bi se dodatnim naporima Ministarstva u saradnji sa nama mogla ostvariti kvalitetna saradnja i da bi taj nastavni plan svake godine mogao biti na pravi na?in ažuriran - naglasio je Raj?evi?.
Poslodavci
Više od 80 odsto poslodavaca navodi poznavanje rada na ra?unaru kao preduslov za zapošljavanje, pokazuje analiza oglasa objavljenih na portalu za zapošljavanje Posao.ba. Poznavanje rada na ra?unaru kao poslodavci su naveli u 61,4 odsto oglasa, dok je zahtjev za posjedovanje radnog iskustva u struci zahtijevano tek u 45,7 odsto oglasa za posao. Prema podacima portala Posao.ba po pitanju pronalaska kvalitetnog posla i uticaju poznavanja rada na ra?unaru pri zapošljavanju 93,4 odsto ispitanika smatra da je rad na ra?unaru neophodan, a 4,7 odsto ispitanika ima neutralan stav u vezi sa ovim. Tek 1,2 odsto ispitanika smatra da poznavanje rada na ra?unaru nema uticaja na pronalaženje kvalitetnog posla.
Sr?an Raj?evi? smatra da formulacija koja je sadržaj svakog konkursa "poznavanje rada na ra?unaru" ništa ne govori. Šta to ustvari zna?i? To je toliko široka, odnosno apstraktna formulacija da je nemogu?e provjeriti.
- Mi smo planirali da uvedemo ECDL standard Evropske unije koji je upravo vezan za poznavanje rada na ra?unaru, to je ono što se u EU sada traži kao kvalifikacija - rekao je Raj?evi?.
Veliki broj Javnih zavoda za zapošljavanje danas nudi mogu?nost pretraživanja njihovih baza onlajn, kako za nezaposlene tako i za poslodavce. Tako?e, registraciju novih nezaposlenih ili novih upražnjenih mjesta mogu?e je izvršiti putem Interneta. Upotreba Interneta u cilju efikasnijeg uskla?ivanja ponude i tražnje na tržištu rada ima i svojih nedostataka. Glavni je u ?injenici da Interent, ?ak i u razvijenim zemljama, jošu vijek nije dostupan ?itavoj populaciji.
Društvene mreže
?etvrtina gra?ana BiH najviše posje?uje stranicu Google, pa Yahoo, najzanimljivije društvena mreža im je Facebook i stranica za razmjenu video-zapisa YouTube. Interent stranice za ?et, prema istraživanjima, znaju koristiti gotovo svi Internet posjetioci, dok im je za skidanje muzike, filmova i knjiga još uvijek potrebna pomo? nekog malo boljeg poznavaoca svjetske mreže.
Jezici
Svetosavska omladinska zajednica organizuje kurseve jezika, i to engleski, njema?ki i italijanski.
- Uglavnom nam dolaze ljudi do 27 godina u cilju svog usavršavanja. Kursevi engleskog i njema?kog su uskla?eni sa ostalim školama jezika, jer oni odavno postoje kursevi i generalno su u cijeloj Evropi uskla?eni. Kurs traje dva do tri mjeseca i košta 25 maraka mjese?no. Kod nas je za svaki kurs poprili?an broj zainteresovanih - kazao je Žarko Jovanovi? iz SOZ-a.
Komentarišite vijest
Facebook